Opatijski gradski perivoji

 

Priča o opatijskim gradskim perivojima započinje prije 175 godina kada su učinjeni prvi koraci u uređenju vrta oko Vile Angioline – ljetnikovca riječkog patricija Higinija Scarpe. Ta je vila bila središte društvenih zbivanja i sastajalište pripadnika najviših krugova europske aristokracije. Scarpini prijatelji, pomorci, donosili su s dalekih putovanja, iz Japana, Kine, Južne Amerike, Australije i pacifičkih otoka, brojne egzotične biljne vrste, čime je vrt dobio na botaničkoj vrijednosti.

Zbog načina korištenja vile koji zarana prelazi privatne okvire, vrt poprima obilježja javnog perivoja, što osobito dolazi do izražaja nakon 1882. godine kada je imanje, zajedno s okolnim zemljištima, otkupilo Društvo južnih željeznica. Friedrich Julius Schüler, glavni ravnatelj društva, zadatak je rekonstrukcije staroga dijela i podizanje novih dijelova perivoja, te vrtova novih građevina, povjerio Carlu Schubertu, ravnatelju bečkoga Kraljevskog društva za izgradnju parkova.

Schubertovom zaslugom vrtovi ispred hotela Kvarner i Kronprincessin Stephanie s Vilom Amaliom, depandansama i kompleksom vila na području Mandrija. Radilo se o jedinstvenom konceptualnom rješenju koje je imalo funkciju povezivanja svih tih sadržaja sustavom kolnih i pješačkih komunikacija, te usmjeravanjem pješačkih tokova radi društvenih susreta sve brojnijih gostiju, doživljaja prirode i estetskih užitaka, odmora i uživanja u glazbi.

Park Angiolina

Park Angiolina osnovan je 1845. godine. Od 1968. godine zaštićeni je spomenik parkovne arhitekture, a od 2016. godine ima status kulturna dobra.

Smješten je u središtu grada i proteže se na zapadu do glavne gradske prometnice, Ulice maršala Tita, na istoku do kompleksa Ljetne pozornice, na sjeveru do luke, a na jugu do Vile Amalije i kupališta Angiolina. 

Park sv. Jakova

Park sv. Jakova nosi naziv prema istoimenom zaštitniku grada kojemu je posvećena i obližnja crkva sagrađena na mjestu nekadašnjeg benediktinskog samostana, prve građevine u priobalnom dijelu grada. 

Perivoj je osnovan 1886. godine ispred hotela Stephanie (danas hotel Imerial) u sklopu jedinstvenog perivojnog rješenja oko građevina Društva južnih željeznica s prepoznatljivom historicističkim stilskim obilježjima (polja obrubljena šišanim šišmišom i fontana).

Perivoj Slatina

Prepoznatljivost središnjeg predjela Opatije, Slatine, posebno pridonosi perivojni trg s fontanom. U perivoju površine 1800m² raspoređene su klupe koje omogućuju zadržavanje u njemu i uživanje u jednom od najljepših pogleda u Opatiji – na obalno šetalište, najveću opatijsku plažu, more i Rijeku.

 

Perivoj Esperia

Perivoj Esperia nosi naziv po vili u sklopu koje je bio uređen 1900. godine (izvorno pansion Slosser), no danas je odnos prema njoj potpuno izgubljen, a pogled zaklonjen visokim raslinjem.

Kada je vila nacionalizirana nakon Drugog svjetskog rata, perivoj je pripao na korištenje gradu pa otada o njegovu održavanju skrbi gradska tvrtka za održavanje perivoja.

Amerikanski vrtovi

Amerikanski vrtovima nazivali su domaći stanovnici botanički vrt Mihalyja Pala Kuczora, madžarskog trgovca koji se obogatio trgovinom paprikom u Americi. Vrt je podignut 20-tih godina prošlog stoljeća u čast njegove supruge Hilde van Hortenau i djelovao je do početka 40-tih godina. Od 60-tih godina do 2003. u njemu je bio rasadnik poduzeća Parkovi. 

Park Margarita

Park Margarita osnovan je početkom 20. stoljeća kada se Opatija nalazila u sastavu Austro – Ugarske Monarhije i nazivao se Kaiser Franz Joseph I. Anlage. 

Za vrijeme talijanske vlasti preimenovan je u Parco Regina Margherita, po supruzi talijanskog kralja Vittoria Emanuelea III.

Perivoj Imperial

Perivoj Imperial u središnjem je dijelu Opatije i dobio je naziv po obližnjem hotelu koji se nalazi istočno od glavnog ulaza u perivoj.

Potkraj 19.st. bila je to nesagrađena površina između dvaju sagrađenih urbanih područja – s istočne strane zemljišta u vlasništvu Društva južnih željeznica, a sa zapadne strane privatnih vila okruženih uređenim perivojima.

Perivoj u Ulici Vladimira Nazora

Perivoj u današnjoj Ulici Vladimira Nazora uređen je 1892. i 1893. godine u sastavu jedinstvenog perivojnog rješenja oko građevina Društva južnih željeznica, čija je osnovna odlika historicistički stilski izraz.

U drugoj je polovini 20. stoljeća prvotna koncepcija perivoja izmijenjena na način da je njegova površina podijeljena na tri polja nepravilna oblika odvojenih stazama.

Perivoj Bulgaria

Današnji perivoj površine 2674m² samo je dio nekadašnjeg prostranog kompleksa kojim je bila okružena susjedna vila, nazvana Bulgaria, jer je jedna od njezinih vlasnica pripadala bugarskome plemstvu. Perivoj Bulgaria među najstarijim je perivojnim površinama Opatije uređenim potkraj 19. stoljeća u historicističkome stilskom izrazu.